• vrste studija u Hrvatskoj
• ECTS bodovi
• odnos državne mature  i upisa na fakultete u Europi

Vrste studija u Hrvatskoj i ECTS bodovi

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studiji provode se na sveučilištu dok se stručni studiji provode na visokoj školi ili veleučilištu.

Iznimno, stručni studiji mogu se provoditi i na sveučilištu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća.

Sveučilišni studij obuhvaća tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.

Sveučilišni i stručni studiji donose odrađeni broj ECTS bodova. ECTS je kratica za sintagmu European Credit Transfer System. Prijevod na hrvatski glasi Europski sustav prijenosa bodova.

Europski znači da taj sustav vrijedi za gotovo sve europske zemlje, potpisnice Bolonjske deklaracije. Bodovni znači da će studenti, osim ocjena od sada kod polaganja ispita skupljati i bodove i to po određenim kriterijima.

Bodove će studenti moći prenositi sa sveučilišta na sveučilište te će im se na taj način omogućiti studiranje na više sveučilišta. Sustav označava da se broj bodova, kao i njihova preraspodjela, određuju prema određenim pravilima. ECTS bodovi se dodjeljuju prema jednostavnom kriteriju - prosječno opterećenje studenta tijekom semestra je 30 ECTS bodova. Pri tome se kod redovnog studija dozvoljava da ukupan broj predmeta u semestru nosi između 25 do 35 ECTS-a (odstupanje 5 ECTS boda).

Pojedinim predmetima dodjeljuju se ECTS bodovi na osnovi njihovog udjela u ukupnom studentovom radu, što uključuje:

• prisustvovanje nastavi,
• samostalni rad,
• pripremu za nastavu,
• učenje,
• izradu projekata
• ostale aktivnosti potrebne za savladavanje predmeta.

U našem sustavu jedan ECTS bod predstavlja između 25 i 30 sati rada prosječnog studenta. Dakle, ukoliko je procijenjeno da je za savladavanje gradiva određenog predmeta potrebno 120 sati rada, taj će predmet donositi 4 ECTS boda. Više o ECTS bodovima možete saznati ovdje.

Preddiplomski sveučilišni studij:

• u pravilu traje tri do četiri godine i njegovim se završetkom se stječe od 180 do 240 ECTS bodova i akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) odnosno prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke, što kvalificira studenta za specijaliziran, umjetnički ili znanstveni rad,
• student nakon ove razine može nastaviti studirati na diplomskom sveučilišnom ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju ili ući na tržište rada.

Diplomski sveučilišni studij:

• traje u pravilu jednu do dvije godine, u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova,
• ukupan broj bodova koji se stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija iznosi najmanje 300 ECTS bodova,
• završetkom sveučilišnih medicinskih programa stječe se akademski naziv doktor (dr.) struke, a ostalih diplomskih sveučilišnih programa magistar, odnosno magistra (mag.) struke,
• student nakon ove razine može nastaviti studirati na poslijediplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada.

Poslijediplomski sveučilišni studij:

• traje u pravilu tri godine,
• njegovim se završetkom stječe akademski naziv doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti,
• Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe stručni naziv specijalista određenog područja.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.
Stručni studij obuhvaća dvije razine: stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.

Stručni studij traje dvije do tri godine i njegovim se završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, stručni studij može trajati do četiri godine te se takvim studijem stječe do 240 ECTS bodova. Završetkom stručnog studija s manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim zakonom. Završetkom stručnog studija sa 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na specijalističkom diplomskom stručnom studiju ili diplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada.

Specijalistički diplomski stručni studij traje jednu do dvije godine, u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se stručni naziv specijalista određene struke koji se koristi uz stručni naziv stečen stručnim studijem ili preddiplomskim sveučilišnim studijem. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na diplomskom sveučilišnom studiju ili ući na tržište rada.*

Odnos državne mature  i upisa na fakultete u Europi

Njemačka
U Njemačkoj u pravilu matura omogućava izravan upis na većinu studija iako zbog federalnog ustrojstva u Njemačkoj ne postoji jedinstvena državna matura koja bi vrijedila za cijelu zemlju.

Budući da obrazovna politika spada u nadležnost saveznih pokrajina, pitanja vezana uz maturu (njem. "Abitur") regulirana su odgovarajućim zakonima koje svaka savezna pokrajina donosi zasebno.

Trenutno samo neke savezne pokrajine poput Bavarske, Baden-Württemberga, Sjeverne Rajne-Vestfalije i Donje Saske imaju jedinstvenu maturu na razini države.

Međutim, proteklih godina sve je aktualnija rasprava o uvođenju jedinstvene mature koja bi vrijedila za sve gimnazije u Njemačkoj. Savezna matura trebala bi obuhvaćati predmete: njemački, matematiku i prvi strani jezik.

Italija
U Italiji postoji jedinstvena državna matura (tal. „Esame di stato“ ) koja omogućuje izravan upis na studij.

Matura obuhvaća tri pismena i jedan usmeni ispit, a provjeravaju se i znanje opće kulture i sposobnost kritičkog razmišljanja.

Prvi ispit se odnosi na talijanski, drugi učenik bira sam ovisno o usmjerenju, dok je treći pluridisciplinarni i obuhvaća ne više od pet i ne manje od četiri predmeta iz zadnje školske godine. Usmeni ispit se odnosi na provjeru znanja i sposobnosti iz općih i specifičnih ciljeva koje postavlja određeni tip srednje škole i tiče se predmeta zadnje školske godine.

U Italiji postoje dvije vrste državne mature. Prva, u kojoj se ispituju talijanski, matematika i strani jezik, odnosi se na srednje škole 'prvog stupnja' (za učenike od 11 do 14 godina). Druga državna matura tiče se petogodišnjih srednjih škola različitih usmjerenja. Dio predmeta, koji su sastavni dio mature u srednjim školama 'drugog stupnja', razlikuje se ovisno o usmjerenju koje su učenici pohađali.

Slovenija
U Sloveniji matura omogućava izravan upis studija.

Državna matura (slov. "Splošna matura") u gimnazijama obuhvaća pet (obveznih) predmeta, a sastoji se od obveznog i izbornog dijela. U sklopu obveznih predmeta učenik polaže ispite iz slovenskog, matematike i stranog jezika, dok se u izbornom dijelu biraju dva predmeta iz cijelog niza predmeta.

Također postoji mogućnost polaganja ispita i iz trećeg izbornog predmeta, čime bi državna matura ukupno obuhvaćala šest predmeta.

U strukovnim srednjim školama također se polaže državna matura ( slov. "Poklična matura"), koja obuhvaća četiri predmeta.

U obveznom dijelu se polažu slovenski i jedan temelji strukovno-teorijski predmet. U izbornom dijelu za treći  predmet učenik bira između pet ponuđenih predmeta (matematike ili jednog stranog jezika). Četvrta sastavnica mature u strukovnim školama je praktične naravi.

Engleska
U Engleskoj postoje dvije vrste diploma srednjeg obrazovanja GCE (General Certificate Education – opće svjedodžba o obrazovanju koja ima dva nivoa: O  - "Ordinary level" (obični nivo) i A - "Advanced level" (napredni nivo) i CSE (Certificate of secundary education- svjedožba o srednjem obrazovanju), koja se smatra nižom u odnosu na prvu.

Fakulteti i druge visokoškolske ustanove u pravilu traže diplomu prve vrste kategorije A s odgovarajućim ispitima, jer učenici i u jednom i drugom slučaju biraju koje će predmete i sadržaje polagati.