Predmeti

Obvezni predmeti

Dvije iznimke ovom pravilu su:

• učenici klasičnih gimnazija će umjesto stranog jezika moći polagati državnu maturu iz grčkoga ili latinskoga jezika
• učenici škola koje nastavu provode na jezicima nacionalnih manjina polagat će državnu maturu iz hrvatskoga jezika, svojeg materinjeg jezika, a kao treći ispit iz obvezanog dijela državne mature moći će izabrati između matematike ili stranog jezika.

Ispite iz stranog jezika obaveznog dijela državne mature učenik prijavljuje iz onog stranog jezika koji je učio u školi kao nastavni predmet minimalno dvije godine, dok u izbornom dijelu učenik može prijaviti i strani jezik koji je učio izvan škole.

Izborni predmeti

Uz obvezne predmete, učenici će na vlastiti zahtjev, a prvenstveno kako bi mogli zadovoljiti upisne zahtjeve i kriterije koje postavljaju visoka učilišta, moći u sklopu državne mature polagati i ispite iz izbornih predmeta po vlastitom odabiru.

Primjerice, ako kandidat za studij želi prijaviti studijski program koji traži dodatnu provjeru znanja iz nekih specifičnih predmeta može za maturu odabrati predmete koji su relevantni za taj studijski program. Svaki učenik u jednom roku može prijaviti maksimalno šest izbornih predmeta.

U izbornom dijelu državne mature učenici mogu polagati ispite iz sljedećih predmeta:

• engleskog jezika,
• francuskog jezika,
• njemačkog jezika,
• španjolskog jezika,
• talijanskog jezika,
• klasičnih jezika (grčkog i latinskog jezika),
• biologije,
• etike,
• filozofije,
• fizike,
• geografije,
• glazbene umjetnosti,
• informatike,
• kemije,
• likovne umjetnosti,
• logike,
• politike i gospodarstva,
• povijesti,
• psihologije,
• sociologije
• vjeronauka.

Važno je znati da mimo triju obveznih predmeta, učenici na državnoj maturi ne moraju polagati niti jedan izborni predmet ako to ne žele.

Predmeti iz izbornog dijela državne mature ne upisuju se u svjedodžbu o državnoj maturi, već se o položenim ispitima iz izbornog dijela izdaje uvjerenje na propisanom obrascu.

Dvije razine ispita

Zbog različitih zahtjevnosti programa hrvatskih srednjih škola državna matura omogućuje polaganje ispita iz obveznih predmeta u dvije razine zahtjevnosti:

• A - višoj
• B - osnovnoj

Učenik se sam opredijeljuje za razinu koju će polagati na ispitu državne mature nakon uvida u zahtjeve studijskih programa.

Položena viša razina (A) obaveznog predmeta omogućuje kandidatu za studij pristup i onim studijskim programima koji traže osnovnu razinu (B), dok kandidati za studij koji polože osnovnu razinu (B) nemaju mogućnost prijave na studijski program koji traži položenu višu razinu (A).

Ispiti iz stranih jezika u izbornom dijelu državne mature polažu se samo na višoj (A) razini. Ispit iz latinskog jezika u izbornom dijelu polaže se isključivo na osnovnoj (B) razini. Ispiti iz grčkog jezika te svih ostalih predmeta u izbornom dijelu državne mature nemaju razina. Kod izrade rang-lista za upis na visoka učilišta svi se ispiti izbornog dijela državne mature ravnopravno boduju.

Viša razina je razina zahtjevnosti usklađena s razinom znanja koja se očekuje od učenika koji su pohađali program opće gimnazije, te ujedno odgovara razini znanja koja se do sada tražila za uspješno svladavanje prijemnih ispita za fakultete.

Ispit položen na višoj razini, priznaje se i na programima koji traže osnovnu razinu. S druge strane, ispit položen na osnovnoj razini, ne omogućava prijavu na studijski program koji traži položenu višu razinu.

Osnovna je razina ispita iz pojedinog predmeta usklađena s očekivanom razinom znanja učenika koji su pohađali srednjoškolski program s najmanjom mogućom satnicom tog predmeta. Ova razina je uvedena kako bi i oni učenici koji su pohađali program s najmanjim fondom sati iz tog predmeta mogli bez poteškoća i dodatnih priprema maturirati.

Svaki učenik – bilo gimnazijalac, bilo strukovnjak - slobodno može izabrati razinu ispita kojem će pristupiti.

Sadržaji ispita prema razinama propisuju se ispitnim katalozima koji se mogu pronaći na internetskoj stranici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ocjenjivanje razina predmeta pri upisu na studije

Ako visoko učilište kao uvjet upisa na određeni studijski program traži položen obvezni predmet na osnovnoj razini, a učenik je traženi predmet položio na višoj razini, tada položena viša razina kandidatu omogućava pristup i onim studijskim programima koji traže osnovnu razinu. S druge strane, kandidati koji polože osnovnu razinu nemaju mogućnost prijave na studijski program koji traži položenu višu razinu. Prilikom rangiranja, rezultat postignut na višoj (A) razini vrijedi 60% više od rezultata postignutog na osnovnoj (B) razini.

Primjerice - 60 bodova postignutih na nekom obveznome predmetu na višoj razini (A) bit će jednako vrijedno kao 96 bodova postignutih na tom istom obveznom predmetu na osnovnoj razini (B).

Ukoliko učenik dobije nedovoljan na ispitu iz nekog predmeta više razine (A), ne postoji mogućnost da se stečeni bodovi preračunaju u prolaznu ocjenu na osnovnoj razini (B).