| « Svibanj 2012 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Švedska
OPĆENITO O OBRAZOVNOM SUSTAVU
Obavezno školovanje u Švedskoj započinje s djetetovom 7. godinom, traje do 16. godine starosti te uključuje osnovnu školu i niže razrede srednje škole. Učenici između 16. i 20. godine mogu dobrovoljno pohađati i besplatnu srednju školu koja traje 3 godine. Švedske srednje škole dijele se na gimnazije i strukovne škole i u objema se pohađa 17 programa, od kojih je 15 strukovnih a dva općenita koja pripremaju za studij. Obavezni predmeti u srednjoj školi uključuju švedski jezik, matematiku, engleski jezik, nauku o građanskim pravima, znanost, religijske znanosti, primijenjenu umjetnost te tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
NACIONALNI ISPITI
U Švedskoj se nacionalni ispiti provode tijekom cijelog obaveznog školovanja, odnosno na kraju 2., 5., 7. i 9. godine. Pristup nacionalnim ispitima i njihovo polaganje je dobrovoljno, s time da su prva tri organizirana na razini škole, dok je posljednji nacionalni i on predstavlja ekvivalent maloj državnoj maturi.
MATURA
Na kraju obaveznog dijela školovanja u Švedskoj je organizirano polaganje državne mature nakon koje se dobiva certifikat o uspješnom polaganju (tzv. grundskolabetyg). Postoje tri prolazne ocjene (10, 15 i 20 bodova) uspostavljene prema nacionalnim kriterijima. Ukoliko učenik ne dobije prolaznu ocjenu, nakon pristupa maturi dobit će pismeno izvješće o svojoj sposobnosti za nastavak školovanja.
VRIJEME I NAČIN POLAGANJA MATURE
Škole u Švedskoj dužne su organizirati polaganje državne mature na kraju obaveznog dijela školovanja, no učenici koji nisu u mogućnosti doći ne moraju pristupiti njenom polaganju. U tom slučaju neće dobiti certifikat o završenom obaveznom školovanju i neće se moći upisati u višu srednju školu. Tijekom polaganja mature nastavnici ocjenjuju razinu znanja učenika i to na temelju nacionalnih kriterija koji definiraju znanje potrebno za upis na švedska visoka učilišta.
PREDMETI KOJI SE POLAŽU NA MATURI
Švedski jezik, engleski jezik i matematika.
SREDIŠNJI REGISTAR UČENIKA
U Švedskoj je od rujna 2001. godine uspostavljen javno dostupan SIRIS sustav koji sadrži završne ocjene osnovnih i srednjih škola, rezultate državne mature, nacionalnu procjenu kvalitete obrazovanja, općinske i školske izvještaje o kvaliteti obrazovanja, informacije o državnoj potpori za zapošljavanje kadrova u obrazovanju te alate za pružanje važnih informacija o školama.
UPISI NA VISOKA UČILIŠTA
Švedski fakulteti ne priznaju rezultate ostvarene na državnoj maturi jer se matura polaže na kraju obaveznog školovanja, a to je nakon završetka osnovne škole i niže razine srednje škole. Za upise na tamošnje fakultete potreban je IB (internacionalni bakaleurat) ili EB (europski bakaleurat), odnosno dvogodišnji program koji se provodi u nekim srednjim školama i čija je svrha osposobljavanje i priprema za studij. Namijenjen je mladima od 16 do 19 godina. Za mnoge studije postoje i dodatni zahtjevi, za neke programe potrebno je i određeno radno iskustvo, dok su za većinu umjetničkih programa potrebne audicije i dokazane umjetničke sposobnosti.
INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UPIS NA VISOKA UČILIŠTA
U Švedskoj je tijekom 2001. godine uspostavljen „National admissions system“ (NyA) u čije su aktivnosti uključeni fakulteti i koledži u suradnji s nacionalnom agencijom za sveučilišta. Taj sistem podržava cijeli proces upisa na fakultete pa je tako učenicima omogućeno da putem weba pretraže studijske programe te da se prijave za sudjelovanje u programima i tečajevima. NyA sistem koriste sva švedska sveučilišta i koledži i to osobito tijekom prijema na preddiplomske programe i tečajeve. Sam sustav sastoji se od Java Swing aplikacije namijenjene administratorima, web aplikacije za učenike te komunikacijskog sustava za razmjenu informacija s vanjskim sustavima. Postupak korištenja NyA sistema obuhvaća korake poput prikaza dostupnih programa, omogućavanja pretraživanja i prijave, zaprimanja prijave, selekcije i obavješćivanja kandidata te distribucije konačnih rezultata. Više podataka o samom sistemu može se pronaći na stranici http://eunis.dk/papers/p22.pdf.





