Mađarska

OPĆENITO O OBRAZOVNOM SUSTAVU

Obavezno školovanje u Mađarskoj započinje s djetetovom 6. godinom i traje do 18. godine starosti. Od 6. do 10. godine starosti učenik polazi nižu razinu osnovne škole (1.-4. razred), a od 11. do 14. godine života višu razinu osnovne škole (5.-8. razred). Nakon završetka osnovne škole učenici pišu prijemni ispit za upis u srednju školu. Najuspješniji najčešće upisuju gimnaziju, drugi strukovne, a oni sa slabijim uspjehom jednogodišnje do trogodišnje programe za specijalizirano područje.
Od 10. do 18., 12. do 18. ili 14. do 18. godine starosti traje osmogodišnja, šestogodišnja ili najčešće četverogodišnja srednja škola (Gimnázium) koja vodi do "ispita zrelosti" (érettségi). 0d 14./15. do 18./19. godine traje strukovna škola koja vodi do ispita zrelosti u nekim slučajevima, a u nekim školama do kombiniranog ispita zrelosti i ispita struke, majstorskog ispita ili certifikata tehničkog stručnjaka; od 14./15. do 17./18. traje trogodišnja strukovna škola ili trogodišnja medicinska škola;  od 14./15. do 16. godine starosti traje jednogodišnje naukovanje koje vodi do kvalifikacije nižeg stupnja.

NACIONALNI ISPITI

Prvi nacionalni ispiti pod nazivom bazični ispiti (alapvizsga) polažu se u 10. godini školovanja sa 16 godina starosti. Studenti sami odlučuju žele li ih polagati.
MATURA
U 18. godini starosti, nakon završetka srednje škole polaže se ispit zrelosti (érettségi), nacionalan, centralno kontroliran ispit. I strukovna škola može voditi do ispita zrelosti ili do kombinacije strukovnog i ispita zrelosti, do polaganja majstorskog ispita ili ispita za tehničkog stručnjaka. Međutim, strukovne škole najčešće vode do majstorskoga ispita koji vrijedi u cijeloj Mađarskoj. Ispit zrelosti nije obavezan, ali je nužan za upis na fakultete i za zapošljavanje na neke poslove, posebno one koji zahtijevaju majstori ili tehnički stručnjaci.
Iako postoji Center for Evaluation Studies pri National Institute of Public Education (http://www.oki.hu/english.asp), ne postoji centralna agencija koja izrađuje, ispisuje, distribuira i ocjenjuje ispite zrelosti.

VRIJEME I NAČIN POLAGANJA MATURE

Postoje dvije razine mature: osnovna i napredna. Na osnovnoj razini polažu se pismeni i usmeni ispiti. Ti se ispiti ocjenjuju unutar škole tj. ocjenjuju ih školski nastavnici, no naputci za ocjenjivanje propisani su na razini države. Napredna razina mature vrednuje se vanjski, centralizirano. Teme koje se polažu na naprednoj razini pripremaju se na državnoj razini od strane nacionalnog centra za vrednovanje. Usmene ispite provodi ispitni odbor koji se sastoji od najmanje tri člana.

PREDMETI KOJI SE POLAŽU NA MATURI

Matematika (pismeno), literatura i gramatika (pismeno i usmeno), strani jezik (pismeno i usmeno), povijest i izborni predmet (pismeno ili usmeno, prema odabiru učenika).

UPISI NA VISOKA UČILIŠTA

Da bi se upisali na visoka učilišta učenici moraju položiti naprednu razinu ispita zrelosti. Kako je broj studenata koji se primaju na fakultete ograničen, pristupnici se rangiraju na temelju ocjena iz srednje škole te uspjeha na ispitu zrelosti ili na temelju motivacijskog pisma. Od uvođenja dvije razine ispita zrelosti, ukinuti su prijemni ispiti za fakultete.

INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UPIS NA VISOKA UČILIŠTA

Na http://www.studytransfer.eu/ postoji online sustav za prijavu stranih studenata na fakultete koji je u sklopu Central Office for Study in Hungary.

Pošalji prijatelju