| « Svibanj 2012 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Brosura_2011_2012.pdf
Ispitni katalog iz Engleskog jezika.pdf
Ispitni katalog iz Hrvatskog jezika.pdf
Ispitni katalog iz Matematike.pdf
Izmjene u Ispitnome katalogu iz Hrvatskog jezika.pdf
Kalendar_dm_11_12.pdf
Kljuc za odgovore Hrvatski jezik.pdf
Ogledni ispit Hrvatski jezik.pdf
Vremenik_dm_2012.pdf
Pitanja i odgovori vezani uz državnu maturu i upise na visoka učilišta
Pitanja i odgovori na ovoj stranici
FAQ
18.11.2010.
Na koji način će se raditi kriteriji za bodovanje i ocjenjivanje državne mature?
Kriteriji za bodovanje i ocjenjivanje ispita opisani su detaljno u ispitnim katalozima koje je moguće pronaći na mrežnoj stranici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja http://www.ncvvo.hr .
10.01.2012.
Polažu li državnu maturu i učenici s teškoćama?
I učenici s teškoćama također imaju mogućnost polagati državnu maturu. Za njih su svi ispiti isti, sva su pitanja ista, samo što oni imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije. Važno je da se takvi učenici jave ispitnome koordinatoru, odnosno da nastavnici upute učenika s teškoćama ispitnome koordinatoru. Ispitni će koordinator upoznati učenika s načinom polaganja ispita i onim što je potrebno učiniti kako bi učenik ostvario svoja prava. Podrobnije informacije navedene su u brošuri .
19.11.2010.
Priznaje li se za upis na visoka učilišta položen IB (International Baccalaureate)?
Ukoliko su u sklopu IB-a položeni svi ispiti koje određeno visoko učilište traži od svojih kandidata, položena IB priznaje se i vrednuje umjesto državne mature. Učenici trebaju provjeriti koje uvjete je postavilo visoko učilište koje ga zanima. Ukoliko mora dodatno polagati neki pojedini predmet, potrebno je registrirati se na stranici http://www.postani-student.hr nakon 1. prosinca 2010. godine. Po prijavi, Središnji prijavni ured će učeniku proslijediti daljnje upute.
27.02.2012.
Imaju li djeca branitelja dodatne bodove ili izravan upis kao do sada na fakultetima?
U skladu sa Sporazumom o poticajnim mjerama za upis u ustanove visokog obrazovanja za hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata te djecu smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i djecu stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, koji su sklopili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Rektorski zbor , pravo prednosti pri upisu na visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag, imaju: 1. hrvatski branitelji iz Domovinskoga rata, 2. hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskoga rata, 3. djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja i stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskoga rata prve skupine. Sukladno članku 48. b. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida pravo prednosti pri upisu na visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag imaju:1. djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz čl. 6., 7., 8. Zakona,2. djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz čl. 8. Zakona, 3. djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine 29 sa 100% oštećenjem organizma čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz čl. 6., 7., i 8. Zakona. Također, pojedina visoka učilišta pravo prednosti pri upisu na visoka učilišta daju i kandidatima sa šezdesetpostotnim i većim tjelesnim oštećenjem (invaliditetom), pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag. Navedenim kategorijama kandidata omogućuje se upis na studijske programe, bez obzira na položaj na rang-listi, ukoliko polože sve ispite koji su obvezan uvjet za upis na pojedine studijske programe, prijeđu bodovni prag tamo gdje je postavljen te, tamo gdje je to potrebno, zadovolje preduvjet i polože dodatne provjere posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje propisuje visoko učilište. Pripadnost navedenim kategorijama dokazuje se kako slijedi: 1. hrvatski branitelji iz Domovinskoga rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskoga rata status dokazuju potvrdom mjerodavnoga ureda za obranu u Republici Hrvatskoj, izdanom nakon 1. siječnja 2005. godine (prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva), 2. djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja, djeca zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja koji se još uvijek nalaze u evidenciji nestalih hrvatskih branitelja te djeca stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskoga rata prve skupine status dokazuju potvrdom mjerodavnoga ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno potvrdom mjerodavnoga upravnoga tijela Grada Zagreba, 3. osobe iz članka 48. b Zakona o zaštiti vojnih i civilnih vojnih invalida svoj status dokazuju potvrdom nadležnoga ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnoga upravnog tijela Grada Zagreba,4. kandidati sa šezdesetpostotnim i većim tjelesnim oštećenjem (invaliditetom) svoj status dokazuju rješenjem o invaliditetu Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Navedeni dokazi (u izvorniku ili ovjerenoj preslici) moraju biti izdani u Republici Hrvatskoj i dostavljaju se najkasnije do roka navedenoga u Kalendaru koji se nalazi u posljednjemu poglavlju ove publikacije, zasebno za svaki upisni rok, isključivo preporučenom poštom .30 Kandidat koji prijavljuje ispite državne mature dokaze dostavlja na adresu Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Petračićeva 4, 10000 Zagreb (s naznakom ‘Dokumenti uz prijavu ispita DM’), dok kandidati koji prijavljuju samo studijske programe dokaze dostavljaju na adresu Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Središnji prijavni ured, Donje Svetice 38, 10000 Zagreb. Poslani dokazi ne vraćaju se kandidatima. Kandidati kojima je pravo prednosti već evidentirano na mrežnoj stranici www.postani-student.hr nisu dužni ponovno dostaviti navedene dokaze.
19.11.2010.
Na koji način se određuje mjesto polaganja državne mature za polaznike iz druge države?
Za pristupnike koji se nalaze izvan RH, kao i za one u RH koji su ranije završili četverogodišnje obrazovanje a žele prijaviti ispite državne mature, ispiti će se održati u velikim centrima u RH. Mjesto održavanja ispita državne mature odrediti će se prema broju pristiglih prijava vodeći računa da to mjesto bude što bliže adresi koju kandidat navede na svojoj prijavi, ali svakako u RH.
18.11.2010.
Ako učenik položi državnu maturu i ne želi nastaviti obrazovanje, mora li položiti i običnu maturu kako bi dobio potvrdu o završetku školovanja?
Ispite državne mature polažu učenici gimnazijskih programa koji s polaganjem državne mature završavaju srednje obrazovanje. Učenici strukovnih i umjetničkih programa obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, svoje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole. Ti učenici također mogu pristupiti polaganju ispita državne mature ukoliko žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini.
27.02.2012.
Ukoliko osoba želi promijeniti fakultet mora li polagati državnu maturu ili vrijedi nešto činjenica što je već maturirala i upisala fakultet?
Potrebno je provjeriti na visokom učilištu koje osoba želi upisati hoće li priznati do sad položene ispite i omogućiti prijelaz na novi studij. Ukoliko neće, osoba ovisno o starosti spada u jednu od ove dvije kategorije: 1. Kandidati koji do 31. siječnja 2012. godine nisu navršili 24 godine, a koji su završili najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje prije 2010. godine, također mogu polagati ispite državne mature koje je visoko učilište utvrdilo kao uvjete za upis. No, na studijski se program mogu prijaviti i ukoliko ne polože ispite državne mature, ali u tom slučaju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrjednovanja, već za upis konkuriraju samo s ocjenama koje su stekli srednjim obrazovanjem. 2. Kandidati koji su do 31. siječnja 2012. godine navršili 24 godine moraju provjeriti na visokome učilištu postoje li za njih posebni uvjeti upisa i posebna kvota za upis. Ukoliko ne postoje, za njih vrijede ista pravila kao i za kandidate mlađe od 24 godine.
19.11.2010.
Što ako učenik ne izađe na ispit, a prijavio ga je?
Učenik može, iz opravdanih razloga, odjaviti polaganje prijavljenih ispita najkasnije deset radnih dana prije početka pisanja ispita. Ako učenik nije odjavio ispit, a opravdano je spriječen, o razlozima nepristupanja mora izvijestiti školsko ispitno povjerenstvo u roku od 24 sata od početka ispita i priložiti dokaze o opravdanosti uzroka u roku od tri dana. Ako učenik nije odjavio ispit i nije priložio dokaze o opravdanosti nepristupanja ispitu smatrat će se da je iskoristio taj ispitni rok.
04.12.2009.
Što ako se učenik razboli za vrijeme pisanja ispita?
Ukoliko iz toga ili nekoga drugog opravdanog razloga učenik prekine ispit na neko vrijeme, moći će ga nastaviti pisati na sljedeći način: ispitno povjerenstvo omogućit će mu produljenje pisanja ispita onoliko vremena koliko je trajao prekid, ali najviše do 50% vremena predviđenoga za trajanje ispita.
04.12.2009.
Ako nakon polaganja državne mature učenik želi pauzirati jednu godinu kako će se vrednovati položena matura za sljedeću godinu?
Rezultati koje je učenik postigao na ispitima državne mature vrijediti će i slijedeće godine, s time da ukoliko netko ponovno želi biti rangiran za pojedini studijski program rangirat će ga se s ostalim učenicima iz te nove generacije.
04.12.2009.
Tko imenuje ispitnog koordinatora?
Pravilnikom je propisano da ispitnog koordinatora imenuje ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na prijedlog ravnatelja škole.
19.11.2010.
Koji strani jezik učenik polaže na državnoj maturi?
Učenici u obveznom dijelu državne mature polažu onaj strani jezik koji su učili u školi minimalno dvije godine te bili pozitivno ocijenjeni i koji je upisan u svjedodžbu. U izbornome dijelu može se polagati bilo koji strani jezik, neovisno o načinu stjecanja znanja.
04.12.2009.
Kome se u svojoj školi učenik može obratiti oko detaljnijih odgovora o državnoj maturi?
Svaka škola ima ispitnoga koordinatora – nastavnika ili stručnog suradnika – osobu koja je zadužena za provedbu nacionalnih ispita i ispita državne mature u svojoj školi. Ukoliko učeniku nije poznato tko je to, može pitati svoga razrednika ili predmetne nastavnike, i oni će ga upoznati s ispitnim koordinatorom. Ispitni koordinator može pomoći učeniku u rješavanju svih pitanja u svezi s provedbom ispita, donošenjem odluke o polaganju izbornih predmeta, te pomoći razriješiti sve dvojbe. Koordinator donosi i ispitne rezultate. Ukaže li se bilo kakva nedoumica, ispitni koordinator se može obratiti Centru s kojim će riješiti sva postavljena pitanja.
04.12.2009.
Zašto postoje dvije razine na ispitima državne mature?
Obvezne nastavne predmete, to jest ispite državne mature učenik može polagati na dvije razine, osnovnoj ili višoj. Već sami nazivi razina ukazuju da je zahtjevnija viša razina, a viša je zbog složenijih ili težih pitanja, odnosno odgovora od osnovne razine. Razlike proizlaze iz različitih nastavnih planova i programa, ali i različitih zahtjeva visokih učilišta. Razine se propisuju ispitnim katalozima dostupnim na adresi http://www.ncvvo.hr .
04.12.2009.
Ako se polažu dva izborna predmeta, a fakultet traži samo jedan, koji će se bodovati?
Bodovat će se onaj izborni predmet na kojem je postignut bolji rezultat.
08.03.2011.
Koji su izborni predmeti državne mature?
Izborni se dio državne mature sastoji od polaganja predmeta koje učenik sam odabere. Broj izbornih predmeta koji se mogu prijaviti ograničen je na 6 predmeta po jednom upisnom roku. Ova je mogućnost otvorena prvenstveno zbog toga kako bi učenici mogli zadovoljiti upisne kriterije koje postavljaju visoka učilišta. U izbornom dijelu državne mature učenici mogu polagati ispite iz sljedećih predmeta: engleskoga jezika, francuskoga jezika, njemačkoga jezika, španjolskoga jezika, talijanskoga jezika, klasičnih jezika (grčkoga jezika i latinskoga jezika), biologije, etike, filozofije, fizike, geografije, glazbene umjetnosti, informatike, kemije, likovne umjetnosti, logike, politike i gospodarstva, povijesti, psihologije, sociologije i vjeronauka. Ispiti iz stranih jezika u izbornome dijelu državne mature polažu se na višoj razini (A). Ispit iz Latinskoga jezika u izbornome dijelu državne mature polaže se na osnovnoj razini (B). Ispiti iz Grčkoga jezika i svih ostalih predmeta u izbornome dijelu državne mature polažu se na jedinstvenoj razini. Međutim, prilikom vrjednovanja za upis na studijske programe, svi se ispiti izbornoga dijela, bez obzira na stvarnu razinu, jednako vrjednuju. Ispite u sklopu obveznoga dijela državne mature učenik može polagati na jednoj od dviju razina i to na: A – višoj razini, B – osnovnoj razini. Sadržaji ispita prema razinama propisuju se ispitnim katalozima, koji se mogu pronaći na internetskoj stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja .
19.11.2010.
Kako se prijavljuju dvopredmetni studiji?
Prema redoslijedu osobnih želja, učenik može prijaviti do deset studijskih programa. Ukoliko učenik prijavljuje dvopredmetne studijske programe na nekome visokom učilištu (izuzetak su prije utvrđene kombinacije dvopredmetnih studija), može prijaviti neograničen broj dvopredmetnih studijskih programa toga visokog učilišta što mu se računa kao jedan izbor. Dvopredmetne studijske programe učenik će također rangirati prema redoslijedu osobnih želja.
04.12.2009.
Koja je razlika između državne mature i školske mature?
Školska se matura bitno razlikuje od državne mature. Prvo, školska se matura polaže i ocjenjuje u školi koju učenik pohađa, što znači da je provode i ocjenjuju isti nastavnici koji su poučavali učenika tijekom školovanja, a uspjeh učenika na školskoj maturi usporediv je samo na razini škole. Državnom maturom osigurava se veća objektivnost vrjednovanja učeničkih postignuća, jer učenikova znanja ocjenjuju i vrjednuju neutralni ocjenjivači, nastavnici koji se pridržavaju pravila i kriterija ocjenjivanja u odnosu na sve učenike u Republici Hrvatskoj. Drugo, uspjeh učenika na školskoj maturi nema gotovo nikakav utjecaj na upis na visoka učilišta. Uspjeh učenika na državnoj maturi imat će utjecaj na upis na visoka učilišta. Treće, uspjeh učenika na državnoj maturi pokazat će objektivna učenička znanja i postignuća usporediva sa svim učenicima u Republici Hrvatskoj, a s postignutim uspjehom svaki će učenik dobiti broj stečenih bodova te će se naći u Središnjem registru državne mature. Četvrto, učenici su se do sada pripremali i polagali školsku maturu, a potom su za kratko vrijeme trebali biti spremni položiti razredbeni ispit na visokom učilištu ili više njih. Uspješno položenom državnom maturom, međutim, učenici dobivaju mogućnost za vertikalnu prohodnost, odnosno za upis na određenu visoku školu, fakultet ili sveučilišni odjel. Peto, priprema za državnu maturu traje tijekom cijele srednje škole, gimnazije ili strukovne odnosno umjetničke škole, odnosno tijekom cijeloga školovanja, što bitno utječe na povećavanje kvalitete poučavanja i učenja. Na koncu, nije nevažno ni to što državna matura učeniku umanjuje financijske troškove, jer učenik ne plaća pristup razredbenome postupku i ne snosi troškove putovanja i boravka u gradovima u kojima su visokoškolske ustanove.
04.12.2009.
Kome učenici mogu prijaviti propuste nastavnika u pripremi polaganja državne mature?
Za sve takve probleme koje učenici primjećuju u svojoj školi trebaju se javiti ravnatelju ili ispitnome koordinatoru. Ispiti se pripremaju prema važećim nastavnim planovima i programima kojih se moraju pridržavati svi nastavnici, a gradivo koje se ispituje na ispitima državne mature propisano je u predmetnim ispitnim katalozima koji se nalaze na stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja .
04.12.2009.
Što ako učenik tijekom školovanja nije imao jednak broj sati nastave iz nastavnih predmeta koje zahtijeva državna matura?
Učenici četverogodišnjih strukovnih odnosno umjetničkih škola koji iskažu želju i namjeru za nastavkom školovanja odmah poslije srednje škole ili, pak, samo žele položiti ispite državne mature, javit će se svojim nastavnicima ili ispitnome koordinatoru, pa će im škola uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa omogućiti dopunsku nastavu, podržati ih i poticati u stjecanju viših znanja i razvoju njihovih sposobnosti te napredovanju u obrazovanju. Ukoliko učenik ima želju nastaviti obrazovanje, javit će se svome razredniku i ispitnome koordinatoru te dogovoriti dopunske sate nastave za savladavanje širega odgojno-obrazovnoga programa.
04.12.2009.
Na koji način je određeno trajanje pojedinog ispita na državnoj maturi?
Vrijeme trajanja ispita određuje se temeljem metodološke i psihometrijske analize nakon održane probne mature i tamo gdje se pokaže potrebnim, vrijeme će biti produljeno o čemu će učenici biti obaviješteni u Vodiču kroz ispite državne mature.
19.11.2010.
Koliko ispita učenik može polagati u jednom danu?
U jednom danu kandidat može polagati najviše dva ispita.
18.11.2010.
Kako se stječe pravo na polaganje državne mature?
Pravo na polaganje državne mature ostvaruje se završetkom najmanje četverogodišnjeg srednjoškolskog programa. Prijava ispita državne mature i prijava za upis na studijske programe izvodi se preko internetske stranice http://www.postani-student.hr . Korisničko ime i lozinka su podaci učenikovog elektroničkog identiteta iz CARNetovog HUSO sustava ( Hosting usluga za srednje i osnovne škole ). Navedene podatke učenici mogu zatražiti od administratora imenika u svojoj školi. Kandidati izvan obrazovnog sustava korisničke podatke dobivaju registracijom na portalu 'Postani student'.
04.12.2009.
Je li učenik četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole opterećeniji od učenika gimnazije, s obzirom da polaže i završni ispit u školi? Naime, učenik gimnazije ima samo obvezu polaganja državne mature.
Učenik strukovne odnosno umjetničke škole ne polaže završni ispit, nego sa svojim mentorom tijekom školske godine radi završni rad. Izrada završnoga rada dio je njegova redovitoga nastavnoga i odgojno-obrazovnog opterećenja. Ukoliko učenik namjerava pristupiti ispitima državne mature, njegova će priprema biti dio njegova školovanja. Učenik gimnazije priprema se za polaganje državne mature tijekom četiri godine školovanja, a ne samo u četvrtome razredu ili kad završi četvrti razred. Na isti se način može pripremati i učenik četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole.
04.12.2009.
Vrednuje li se državna matura pri prijavama na fakultete izvan Hrvatske?
Visoka učilišta izvan Republike Hrvatske sama određuju uvjete upisa na studijske programe, kao što je to i u RH. Za uvjete upisa u inozemstvu potrebno je obratiti se izravno tim fakultetima za upis na koje je učenik zainteresiran. Prema dostupnim informacijama, neka visoka učilišta u drugim zemljama znaju dodatno bodovati položene vanjsko vrjednovane ispite kao što je državna matura. Ipak, za sve informacije učeniku se preporučuje da se izravno obrati fakultetu koji ga zanima.
04.12.2009.
Koji su obvezni predmeti državne mature?
U sklopu obveznoga dijela državne mature polažu se ispiti triju predmeta: hrvatskoga jezika, matematike i stranoga jezika, osim za učenike klasičnih gimnazija i učenike škola na jezicima nacionalnih manjina. Učenici klasičnih gimnazija mogu, prema osobnome izboru, u obveznome dijelu državne mature umjesto ispita iz stranoga jezika polagati ispit iz latinskoga ili grčkoga jezika. Učenici koji se obrazuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u sklopu obveznoga dijela državne mature uz ispit iz hrvatskoga jezika, obvezno polažu ispit iz jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit u sklopu obveznoga dijela državne mature biraju ispit iz matematike ili iz stranoga jezika. Iznimno, učenici koji se školuju na jeziku i pismu češke nacionalne manjine, mogu odabrati žele li ispite državne mature polagati kao učenici-pripadnici nacionalnih manjina ili kao ostali učenici.
27.02.2012.
Na koji način državnu maturu polažu učenici koji su prije 2010. godine završili srednju školu?
Kandidati koji danom 31. siječnja 2012. godine još nisu navršili 24 godine, a završili su najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje prije 2010. godine, mogu polagati ispite državne mature koje je visoko učilište utvrdilo kao uvjete za upis. Na studijski se program mogu prijaviti i ako ne polože ispite državne mature, no u tome slučaju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrjednovanja, već za upis konkuriraju samo s ocjenama koje su stekli tijekom srednjega obrazovanja, posebnim postignućima i rezultatima dodatnih provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje provodi visoko učilište. Kao izuzetak, pojedina visoka učilišta zahtijevaju u sklopu svojih uvjeta za upis prijelaz određenoga ukupnog bodovnog praga i praga na ispitima državne mature. Stoga je za upis na takve studijske programe potrebno položiti tražene ispite državne mature. Kandidati koji su do uključivo 31. siječnja 2012. godine navršili 24 godine moraju provjeriti na visokome učilištu postoje li za njih posebni uvjeti upisa i posebna kvota za upis. Ako ne postoje, za njih vrijede ista pravila kao i za kandidate mlađe od 24 godine. Prijave počinju 1. prosinca 2011. godine i traju do uljučujući 1. veljače 2012. godine. U tom terminu potrebno je registrirati se kao novi korisnik na http://www.postani-student.hr , a prilikom registracije, korisniku će se izdati korisničko ime, lozinka, PIN i TAN. Za prijavu ispita državne mature i/ili studijskih programa kandidati trebaju obaviti sljedeći poces prijave: 1. Registracija na portalu 'Postani student' (www.postani-student.hr). - Po završetku procesa registracije kandidatu su dodijeljeni korisnički podaci pomoću kojih može pristupiti svom korisničkom profilu. 2. Unos ocjena na poveznici 'Moji podaci', 'Ocjene'. - Potrebno je unijeti sve ocjene stečene tokom srednjoškolskog obrazovanja. - Poželjno je upotpuniti osobne podatke. 3. Slanje dokumenata kako bi osobni podaci i ocjene mogli biti verificirani. Ako kandidat prijavljuje samo studijske programe (bez ispita državne mature): - Dokumentaciju je potrebno dostaviti preporučenom poštom na adresu: Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Središnji prijavni ured, Donje Svetice 38, 10000 Zagreb. - Dokumenti moraju biti preslike ovjerene kod javnog bilježnika. Svjedodžbe mogu biti ovjerene u školskoj ustanovi. U suprotnom, dokumenti se šalje Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (Petračićeva 4 Zagreb). 4. Prijava ispita državne mature i studijskih programa na poveznici 'Moj odabir'. - Prijava ispita državne mature za ljetni rok 2011./2012. počinje 1. prosinca 2011. i traje do uljučujući 1. veljače 2012. godine. - Prijave studjskih programa počinju 1. prosinca 2011. godine
27.02.2012.
Kada počinje polaganje ispita?
Provođenje ispita državne mature počinje 22. svibnja 2012. godine, a detaljan kalendar možete pogledati u Brošuri na adresi www.postani-student.hr .
10.01.2012.
Tko polaže ispite državne mature?
Ispite državne mature polažu: učenici gimnazijskih programa obrazovanja koji polaganjem državne mature završavaju srednje obrazovanje; učenici strukovnih i umjetničkih programa obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine i koji svoje srednje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole, ali žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini; svi ostali zainteresirani za upis na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, a koji ispite državne mature polažu prema preporuci Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje od 1. srpnja 2009. godine. Kandidati za upis na visoka učilišta, koji su od 2010. godine do danas završili najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje u Republici Hrvatskoj, uključujući i kandidate koji najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje završavaju u sustavu obrazovanja odraslih, obvezni su položiti državnu maturu odnosno obvezne ispite državne mature, ostale ispite državne mature koje je visoko učilište postavilo kao uvjet, kao i ispuniti ostale propisane uvjete.
19.11.2010.
Hoće li se održavati dodatna nastava za državnu maturu?
Državni tajnik je uputio dopis srednjim školama 2. rujna 2010., a u kojemu, među ostalim, piše da sve srednje strukovne škole organiziraju dodatnu nastavu za zainteresirane učenike u sklopu priprema za državnu maturu sukladno čl. 34. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 87/08, 86/09, 92/10). Ukoliko svojim učenicima žele ponuditi predmete obveznoga dijela državne mature kao izbornu ili fakultativnu nastavu, to čine u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili Agencijom za odgoj i obrazovanje. Navedena nastava treba biti organizirana u sklopu nastavne norme.
04.12.2009.
Koja je razlika između učenika gimnazije i učenika četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole kada je riječ o državnoj maturi?
Učenik četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole završit će srednju školu ili razinu srednjega obrazovanja izradom i obranom završnoga rada u školi te dobiti svjedodžbu o završenoj srednjoj školi, završenoj obrazovnoj razini i zanimanju koje je stekao. Sa svjedodžbom o završenoj srednjoj strukovnoj odnosno umjetničkoj školi učenik ima mogućnost zaposlenja te će sam odlučiti hoće li tražiti zaposlenje ili nastaviti školovanje. Ako učenik, pak, odluči nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini, u tom slučaju treba polagati ispite državne mature na isti način kao i učenik gimnazije. Učeniku četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole, koji položi obvezne ispite državne mature, izdat će se potvrda o položenim ispitima državne mature.
04.12.2009.
Koji se ispiti polažu na državnoj maturi?
Državna matura sastoji se od dva dijela - obveznoga i izbornoga.
Na koji način će se raditi kriteriji za bodovanje i ocjenjivanje državne mature?
Kriteriji za bodovanje i ocjenjivanje ispita opisani su detaljno u ispitnim katalozima koje je moguće pronaći na mrežnoj stranici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja http://www.ncvvo.hr .
10.01.2012.
Polažu li državnu maturu i učenici s teškoćama?
I učenici s teškoćama također imaju mogućnost polagati državnu maturu. Za njih su svi ispiti isti, sva su pitanja ista, samo što oni imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije. Važno je da se takvi učenici jave ispitnome koordinatoru, odnosno da nastavnici upute učenika s teškoćama ispitnome koordinatoru. Ispitni će koordinator upoznati učenika s načinom polaganja ispita i onim što je potrebno učiniti kako bi učenik ostvario svoja prava. Podrobnije informacije navedene su u brošuri .
19.11.2010.
Priznaje li se za upis na visoka učilišta položen IB (International Baccalaureate)?
Ukoliko su u sklopu IB-a položeni svi ispiti koje određeno visoko učilište traži od svojih kandidata, položena IB priznaje se i vrednuje umjesto državne mature. Učenici trebaju provjeriti koje uvjete je postavilo visoko učilište koje ga zanima. Ukoliko mora dodatno polagati neki pojedini predmet, potrebno je registrirati se na stranici http://www.postani-student.hr nakon 1. prosinca 2010. godine. Po prijavi, Središnji prijavni ured će učeniku proslijediti daljnje upute.
27.02.2012.
Imaju li djeca branitelja dodatne bodove ili izravan upis kao do sada na fakultetima?
U skladu sa Sporazumom o poticajnim mjerama za upis u ustanove visokog obrazovanja za hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata te djecu smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i djecu stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, koji su sklopili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Rektorski zbor , pravo prednosti pri upisu na visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag, imaju: 1. hrvatski branitelji iz Domovinskoga rata, 2. hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskoga rata, 3. djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja i stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskoga rata prve skupine. Sukladno članku 48. b. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida pravo prednosti pri upisu na visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag imaju:1. djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz čl. 6., 7., 8. Zakona,2. djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz čl. 8. Zakona, 3. djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine 29 sa 100% oštećenjem organizma čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz čl. 6., 7., i 8. Zakona. Također, pojedina visoka učilišta pravo prednosti pri upisu na visoka učilišta daju i kandidatima sa šezdesetpostotnim i većim tjelesnim oštećenjem (invaliditetom), pod uvjetom da prijeđu razredbeni prag. Navedenim kategorijama kandidata omogućuje se upis na studijske programe, bez obzira na položaj na rang-listi, ukoliko polože sve ispite koji su obvezan uvjet za upis na pojedine studijske programe, prijeđu bodovni prag tamo gdje je postavljen te, tamo gdje je to potrebno, zadovolje preduvjet i polože dodatne provjere posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje propisuje visoko učilište. Pripadnost navedenim kategorijama dokazuje se kako slijedi: 1. hrvatski branitelji iz Domovinskoga rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskoga rata status dokazuju potvrdom mjerodavnoga ureda za obranu u Republici Hrvatskoj, izdanom nakon 1. siječnja 2005. godine (prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva), 2. djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja, djeca zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja koji se još uvijek nalaze u evidenciji nestalih hrvatskih branitelja te djeca stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskoga rata prve skupine status dokazuju potvrdom mjerodavnoga ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno potvrdom mjerodavnoga upravnoga tijela Grada Zagreba, 3. osobe iz članka 48. b Zakona o zaštiti vojnih i civilnih vojnih invalida svoj status dokazuju potvrdom nadležnoga ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnoga upravnog tijela Grada Zagreba,4. kandidati sa šezdesetpostotnim i većim tjelesnim oštećenjem (invaliditetom) svoj status dokazuju rješenjem o invaliditetu Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Navedeni dokazi (u izvorniku ili ovjerenoj preslici) moraju biti izdani u Republici Hrvatskoj i dostavljaju se najkasnije do roka navedenoga u Kalendaru koji se nalazi u posljednjemu poglavlju ove publikacije, zasebno za svaki upisni rok, isključivo preporučenom poštom .30 Kandidat koji prijavljuje ispite državne mature dokaze dostavlja na adresu Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Petračićeva 4, 10000 Zagreb (s naznakom ‘Dokumenti uz prijavu ispita DM’), dok kandidati koji prijavljuju samo studijske programe dokaze dostavljaju na adresu Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Središnji prijavni ured, Donje Svetice 38, 10000 Zagreb. Poslani dokazi ne vraćaju se kandidatima. Kandidati kojima je pravo prednosti već evidentirano na mrežnoj stranici www.postani-student.hr nisu dužni ponovno dostaviti navedene dokaze.
19.11.2010.
Na koji način se određuje mjesto polaganja državne mature za polaznike iz druge države?
Za pristupnike koji se nalaze izvan RH, kao i za one u RH koji su ranije završili četverogodišnje obrazovanje a žele prijaviti ispite državne mature, ispiti će se održati u velikim centrima u RH. Mjesto održavanja ispita državne mature odrediti će se prema broju pristiglih prijava vodeći računa da to mjesto bude što bliže adresi koju kandidat navede na svojoj prijavi, ali svakako u RH.
18.11.2010.
Ako učenik položi državnu maturu i ne želi nastaviti obrazovanje, mora li položiti i običnu maturu kako bi dobio potvrdu o završetku školovanja?
Ispite državne mature polažu učenici gimnazijskih programa koji s polaganjem državne mature završavaju srednje obrazovanje. Učenici strukovnih i umjetničkih programa obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, svoje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole. Ti učenici također mogu pristupiti polaganju ispita državne mature ukoliko žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini.
27.02.2012.
Ukoliko osoba želi promijeniti fakultet mora li polagati državnu maturu ili vrijedi nešto činjenica što je već maturirala i upisala fakultet?
Potrebno je provjeriti na visokom učilištu koje osoba želi upisati hoće li priznati do sad položene ispite i omogućiti prijelaz na novi studij. Ukoliko neće, osoba ovisno o starosti spada u jednu od ove dvije kategorije: 1. Kandidati koji do 31. siječnja 2012. godine nisu navršili 24 godine, a koji su završili najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje prije 2010. godine, također mogu polagati ispite državne mature koje je visoko učilište utvrdilo kao uvjete za upis. No, na studijski se program mogu prijaviti i ukoliko ne polože ispite državne mature, ali u tom slučaju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrjednovanja, već za upis konkuriraju samo s ocjenama koje su stekli srednjim obrazovanjem. 2. Kandidati koji su do 31. siječnja 2012. godine navršili 24 godine moraju provjeriti na visokome učilištu postoje li za njih posebni uvjeti upisa i posebna kvota za upis. Ukoliko ne postoje, za njih vrijede ista pravila kao i za kandidate mlađe od 24 godine.
19.11.2010.
Što ako učenik ne izađe na ispit, a prijavio ga je?
Učenik može, iz opravdanih razloga, odjaviti polaganje prijavljenih ispita najkasnije deset radnih dana prije početka pisanja ispita. Ako učenik nije odjavio ispit, a opravdano je spriječen, o razlozima nepristupanja mora izvijestiti školsko ispitno povjerenstvo u roku od 24 sata od početka ispita i priložiti dokaze o opravdanosti uzroka u roku od tri dana. Ako učenik nije odjavio ispit i nije priložio dokaze o opravdanosti nepristupanja ispitu smatrat će se da je iskoristio taj ispitni rok.
04.12.2009.
Što ako se učenik razboli za vrijeme pisanja ispita?
Ukoliko iz toga ili nekoga drugog opravdanog razloga učenik prekine ispit na neko vrijeme, moći će ga nastaviti pisati na sljedeći način: ispitno povjerenstvo omogućit će mu produljenje pisanja ispita onoliko vremena koliko je trajao prekid, ali najviše do 50% vremena predviđenoga za trajanje ispita.
04.12.2009.
Ako nakon polaganja državne mature učenik želi pauzirati jednu godinu kako će se vrednovati položena matura za sljedeću godinu?
Rezultati koje je učenik postigao na ispitima državne mature vrijediti će i slijedeće godine, s time da ukoliko netko ponovno želi biti rangiran za pojedini studijski program rangirat će ga se s ostalim učenicima iz te nove generacije.
04.12.2009.
Tko imenuje ispitnog koordinatora?
Pravilnikom je propisano da ispitnog koordinatora imenuje ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na prijedlog ravnatelja škole.
19.11.2010.
Koji strani jezik učenik polaže na državnoj maturi?
Učenici u obveznom dijelu državne mature polažu onaj strani jezik koji su učili u školi minimalno dvije godine te bili pozitivno ocijenjeni i koji je upisan u svjedodžbu. U izbornome dijelu može se polagati bilo koji strani jezik, neovisno o načinu stjecanja znanja.
04.12.2009.
Kome se u svojoj školi učenik može obratiti oko detaljnijih odgovora o državnoj maturi?
Svaka škola ima ispitnoga koordinatora – nastavnika ili stručnog suradnika – osobu koja je zadužena za provedbu nacionalnih ispita i ispita državne mature u svojoj školi. Ukoliko učeniku nije poznato tko je to, može pitati svoga razrednika ili predmetne nastavnike, i oni će ga upoznati s ispitnim koordinatorom. Ispitni koordinator može pomoći učeniku u rješavanju svih pitanja u svezi s provedbom ispita, donošenjem odluke o polaganju izbornih predmeta, te pomoći razriješiti sve dvojbe. Koordinator donosi i ispitne rezultate. Ukaže li se bilo kakva nedoumica, ispitni koordinator se može obratiti Centru s kojim će riješiti sva postavljena pitanja.
04.12.2009.
Zašto postoje dvije razine na ispitima državne mature?
Obvezne nastavne predmete, to jest ispite državne mature učenik može polagati na dvije razine, osnovnoj ili višoj. Već sami nazivi razina ukazuju da je zahtjevnija viša razina, a viša je zbog složenijih ili težih pitanja, odnosno odgovora od osnovne razine. Razlike proizlaze iz različitih nastavnih planova i programa, ali i različitih zahtjeva visokih učilišta. Razine se propisuju ispitnim katalozima dostupnim na adresi http://www.ncvvo.hr .
04.12.2009.
Ako se polažu dva izborna predmeta, a fakultet traži samo jedan, koji će se bodovati?
Bodovat će se onaj izborni predmet na kojem je postignut bolji rezultat.
08.03.2011.
Koji su izborni predmeti državne mature?
Izborni se dio državne mature sastoji od polaganja predmeta koje učenik sam odabere. Broj izbornih predmeta koji se mogu prijaviti ograničen je na 6 predmeta po jednom upisnom roku. Ova je mogućnost otvorena prvenstveno zbog toga kako bi učenici mogli zadovoljiti upisne kriterije koje postavljaju visoka učilišta. U izbornom dijelu državne mature učenici mogu polagati ispite iz sljedećih predmeta: engleskoga jezika, francuskoga jezika, njemačkoga jezika, španjolskoga jezika, talijanskoga jezika, klasičnih jezika (grčkoga jezika i latinskoga jezika), biologije, etike, filozofije, fizike, geografije, glazbene umjetnosti, informatike, kemije, likovne umjetnosti, logike, politike i gospodarstva, povijesti, psihologije, sociologije i vjeronauka. Ispiti iz stranih jezika u izbornome dijelu državne mature polažu se na višoj razini (A). Ispit iz Latinskoga jezika u izbornome dijelu državne mature polaže se na osnovnoj razini (B). Ispiti iz Grčkoga jezika i svih ostalih predmeta u izbornome dijelu državne mature polažu se na jedinstvenoj razini. Međutim, prilikom vrjednovanja za upis na studijske programe, svi se ispiti izbornoga dijela, bez obzira na stvarnu razinu, jednako vrjednuju. Ispite u sklopu obveznoga dijela državne mature učenik može polagati na jednoj od dviju razina i to na: A – višoj razini, B – osnovnoj razini. Sadržaji ispita prema razinama propisuju se ispitnim katalozima, koji se mogu pronaći na internetskoj stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja .
19.11.2010.
Kako se prijavljuju dvopredmetni studiji?
Prema redoslijedu osobnih želja, učenik može prijaviti do deset studijskih programa. Ukoliko učenik prijavljuje dvopredmetne studijske programe na nekome visokom učilištu (izuzetak su prije utvrđene kombinacije dvopredmetnih studija), može prijaviti neograničen broj dvopredmetnih studijskih programa toga visokog učilišta što mu se računa kao jedan izbor. Dvopredmetne studijske programe učenik će također rangirati prema redoslijedu osobnih želja.
04.12.2009.
Koja je razlika između državne mature i školske mature?
Školska se matura bitno razlikuje od državne mature. Prvo, školska se matura polaže i ocjenjuje u školi koju učenik pohađa, što znači da je provode i ocjenjuju isti nastavnici koji su poučavali učenika tijekom školovanja, a uspjeh učenika na školskoj maturi usporediv je samo na razini škole. Državnom maturom osigurava se veća objektivnost vrjednovanja učeničkih postignuća, jer učenikova znanja ocjenjuju i vrjednuju neutralni ocjenjivači, nastavnici koji se pridržavaju pravila i kriterija ocjenjivanja u odnosu na sve učenike u Republici Hrvatskoj. Drugo, uspjeh učenika na školskoj maturi nema gotovo nikakav utjecaj na upis na visoka učilišta. Uspjeh učenika na državnoj maturi imat će utjecaj na upis na visoka učilišta. Treće, uspjeh učenika na državnoj maturi pokazat će objektivna učenička znanja i postignuća usporediva sa svim učenicima u Republici Hrvatskoj, a s postignutim uspjehom svaki će učenik dobiti broj stečenih bodova te će se naći u Središnjem registru državne mature. Četvrto, učenici su se do sada pripremali i polagali školsku maturu, a potom su za kratko vrijeme trebali biti spremni položiti razredbeni ispit na visokom učilištu ili više njih. Uspješno položenom državnom maturom, međutim, učenici dobivaju mogućnost za vertikalnu prohodnost, odnosno za upis na određenu visoku školu, fakultet ili sveučilišni odjel. Peto, priprema za državnu maturu traje tijekom cijele srednje škole, gimnazije ili strukovne odnosno umjetničke škole, odnosno tijekom cijeloga školovanja, što bitno utječe na povećavanje kvalitete poučavanja i učenja. Na koncu, nije nevažno ni to što državna matura učeniku umanjuje financijske troškove, jer učenik ne plaća pristup razredbenome postupku i ne snosi troškove putovanja i boravka u gradovima u kojima su visokoškolske ustanove.
04.12.2009.
Kome učenici mogu prijaviti propuste nastavnika u pripremi polaganja državne mature?
Za sve takve probleme koje učenici primjećuju u svojoj školi trebaju se javiti ravnatelju ili ispitnome koordinatoru. Ispiti se pripremaju prema važećim nastavnim planovima i programima kojih se moraju pridržavati svi nastavnici, a gradivo koje se ispituje na ispitima državne mature propisano je u predmetnim ispitnim katalozima koji se nalaze na stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja .
04.12.2009.
Što ako učenik tijekom školovanja nije imao jednak broj sati nastave iz nastavnih predmeta koje zahtijeva državna matura?
Učenici četverogodišnjih strukovnih odnosno umjetničkih škola koji iskažu želju i namjeru za nastavkom školovanja odmah poslije srednje škole ili, pak, samo žele položiti ispite državne mature, javit će se svojim nastavnicima ili ispitnome koordinatoru, pa će im škola uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa omogućiti dopunsku nastavu, podržati ih i poticati u stjecanju viših znanja i razvoju njihovih sposobnosti te napredovanju u obrazovanju. Ukoliko učenik ima želju nastaviti obrazovanje, javit će se svome razredniku i ispitnome koordinatoru te dogovoriti dopunske sate nastave za savladavanje širega odgojno-obrazovnoga programa.
04.12.2009.
Na koji način je određeno trajanje pojedinog ispita na državnoj maturi?
Vrijeme trajanja ispita određuje se temeljem metodološke i psihometrijske analize nakon održane probne mature i tamo gdje se pokaže potrebnim, vrijeme će biti produljeno o čemu će učenici biti obaviješteni u Vodiču kroz ispite državne mature.
19.11.2010.
Koliko ispita učenik može polagati u jednom danu?
U jednom danu kandidat može polagati najviše dva ispita.
18.11.2010.
Kako se stječe pravo na polaganje državne mature?
Pravo na polaganje državne mature ostvaruje se završetkom najmanje četverogodišnjeg srednjoškolskog programa. Prijava ispita državne mature i prijava za upis na studijske programe izvodi se preko internetske stranice http://www.postani-student.hr . Korisničko ime i lozinka su podaci učenikovog elektroničkog identiteta iz CARNetovog HUSO sustava ( Hosting usluga za srednje i osnovne škole ). Navedene podatke učenici mogu zatražiti od administratora imenika u svojoj školi. Kandidati izvan obrazovnog sustava korisničke podatke dobivaju registracijom na portalu 'Postani student'.
04.12.2009.
Je li učenik četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole opterećeniji od učenika gimnazije, s obzirom da polaže i završni ispit u školi? Naime, učenik gimnazije ima samo obvezu polaganja državne mature.
Učenik strukovne odnosno umjetničke škole ne polaže završni ispit, nego sa svojim mentorom tijekom školske godine radi završni rad. Izrada završnoga rada dio je njegova redovitoga nastavnoga i odgojno-obrazovnog opterećenja. Ukoliko učenik namjerava pristupiti ispitima državne mature, njegova će priprema biti dio njegova školovanja. Učenik gimnazije priprema se za polaganje državne mature tijekom četiri godine školovanja, a ne samo u četvrtome razredu ili kad završi četvrti razred. Na isti se način može pripremati i učenik četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole.
04.12.2009.
Vrednuje li se državna matura pri prijavama na fakultete izvan Hrvatske?
Visoka učilišta izvan Republike Hrvatske sama određuju uvjete upisa na studijske programe, kao što je to i u RH. Za uvjete upisa u inozemstvu potrebno je obratiti se izravno tim fakultetima za upis na koje je učenik zainteresiran. Prema dostupnim informacijama, neka visoka učilišta u drugim zemljama znaju dodatno bodovati položene vanjsko vrjednovane ispite kao što je državna matura. Ipak, za sve informacije učeniku se preporučuje da se izravno obrati fakultetu koji ga zanima.
04.12.2009.
Koji su obvezni predmeti državne mature?
U sklopu obveznoga dijela državne mature polažu se ispiti triju predmeta: hrvatskoga jezika, matematike i stranoga jezika, osim za učenike klasičnih gimnazija i učenike škola na jezicima nacionalnih manjina. Učenici klasičnih gimnazija mogu, prema osobnome izboru, u obveznome dijelu državne mature umjesto ispita iz stranoga jezika polagati ispit iz latinskoga ili grčkoga jezika. Učenici koji se obrazuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u sklopu obveznoga dijela državne mature uz ispit iz hrvatskoga jezika, obvezno polažu ispit iz jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit u sklopu obveznoga dijela državne mature biraju ispit iz matematike ili iz stranoga jezika. Iznimno, učenici koji se školuju na jeziku i pismu češke nacionalne manjine, mogu odabrati žele li ispite državne mature polagati kao učenici-pripadnici nacionalnih manjina ili kao ostali učenici.
27.02.2012.
Na koji način državnu maturu polažu učenici koji su prije 2010. godine završili srednju školu?
Kandidati koji danom 31. siječnja 2012. godine još nisu navršili 24 godine, a završili su najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje prije 2010. godine, mogu polagati ispite državne mature koje je visoko učilište utvrdilo kao uvjete za upis. Na studijski se program mogu prijaviti i ako ne polože ispite državne mature, no u tome slučaju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrjednovanja, već za upis konkuriraju samo s ocjenama koje su stekli tijekom srednjega obrazovanja, posebnim postignućima i rezultatima dodatnih provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje provodi visoko učilište. Kao izuzetak, pojedina visoka učilišta zahtijevaju u sklopu svojih uvjeta za upis prijelaz određenoga ukupnog bodovnog praga i praga na ispitima državne mature. Stoga je za upis na takve studijske programe potrebno položiti tražene ispite državne mature. Kandidati koji su do uključivo 31. siječnja 2012. godine navršili 24 godine moraju provjeriti na visokome učilištu postoje li za njih posebni uvjeti upisa i posebna kvota za upis. Ako ne postoje, za njih vrijede ista pravila kao i za kandidate mlađe od 24 godine. Prijave počinju 1. prosinca 2011. godine i traju do uljučujući 1. veljače 2012. godine. U tom terminu potrebno je registrirati se kao novi korisnik na http://www.postani-student.hr , a prilikom registracije, korisniku će se izdati korisničko ime, lozinka, PIN i TAN. Za prijavu ispita državne mature i/ili studijskih programa kandidati trebaju obaviti sljedeći poces prijave: 1. Registracija na portalu 'Postani student' (www.postani-student.hr). - Po završetku procesa registracije kandidatu su dodijeljeni korisnički podaci pomoću kojih može pristupiti svom korisničkom profilu. 2. Unos ocjena na poveznici 'Moji podaci', 'Ocjene'. - Potrebno je unijeti sve ocjene stečene tokom srednjoškolskog obrazovanja. - Poželjno je upotpuniti osobne podatke. 3. Slanje dokumenata kako bi osobni podaci i ocjene mogli biti verificirani. Ako kandidat prijavljuje samo studijske programe (bez ispita državne mature): - Dokumentaciju je potrebno dostaviti preporučenom poštom na adresu: Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Središnji prijavni ured, Donje Svetice 38, 10000 Zagreb. - Dokumenti moraju biti preslike ovjerene kod javnog bilježnika. Svjedodžbe mogu biti ovjerene u školskoj ustanovi. U suprotnom, dokumenti se šalje Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (Petračićeva 4 Zagreb). 4. Prijava ispita državne mature i studijskih programa na poveznici 'Moj odabir'. - Prijava ispita državne mature za ljetni rok 2011./2012. počinje 1. prosinca 2011. i traje do uljučujući 1. veljače 2012. godine. - Prijave studjskih programa počinju 1. prosinca 2011. godine
27.02.2012.
Kada počinje polaganje ispita?
Provođenje ispita državne mature počinje 22. svibnja 2012. godine, a detaljan kalendar možete pogledati u Brošuri na adresi www.postani-student.hr .
10.01.2012.
Tko polaže ispite državne mature?
Ispite državne mature polažu: učenici gimnazijskih programa obrazovanja koji polaganjem državne mature završavaju srednje obrazovanje; učenici strukovnih i umjetničkih programa obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine i koji svoje srednje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole, ali žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini; svi ostali zainteresirani za upis na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, a koji ispite državne mature polažu prema preporuci Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje od 1. srpnja 2009. godine. Kandidati za upis na visoka učilišta, koji su od 2010. godine do danas završili najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje u Republici Hrvatskoj, uključujući i kandidate koji najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje završavaju u sustavu obrazovanja odraslih, obvezni su položiti državnu maturu odnosno obvezne ispite državne mature, ostale ispite državne mature koje je visoko učilište postavilo kao uvjet, kao i ispuniti ostale propisane uvjete.
19.11.2010.
Hoće li se održavati dodatna nastava za državnu maturu?
Državni tajnik je uputio dopis srednjim školama 2. rujna 2010., a u kojemu, među ostalim, piše da sve srednje strukovne škole organiziraju dodatnu nastavu za zainteresirane učenike u sklopu priprema za državnu maturu sukladno čl. 34. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 87/08, 86/09, 92/10). Ukoliko svojim učenicima žele ponuditi predmete obveznoga dijela državne mature kao izbornu ili fakultativnu nastavu, to čine u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili Agencijom za odgoj i obrazovanje. Navedena nastava treba biti organizirana u sklopu nastavne norme.
04.12.2009.
Koja je razlika između učenika gimnazije i učenika četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole kada je riječ o državnoj maturi?
Učenik četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole završit će srednju školu ili razinu srednjega obrazovanja izradom i obranom završnoga rada u školi te dobiti svjedodžbu o završenoj srednjoj školi, završenoj obrazovnoj razini i zanimanju koje je stekao. Sa svjedodžbom o završenoj srednjoj strukovnoj odnosno umjetničkoj školi učenik ima mogućnost zaposlenja te će sam odlučiti hoće li tražiti zaposlenje ili nastaviti školovanje. Ako učenik, pak, odluči nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini, u tom slučaju treba polagati ispite državne mature na isti način kao i učenik gimnazije. Učeniku četverogodišnje strukovne odnosno umjetničke škole, koji položi obvezne ispite državne mature, izdat će se potvrda o položenim ispitima državne mature.
04.12.2009.
Koji se ispiti polažu na državnoj maturi?
Državna matura sastoji se od dva dijela - obveznoga i izbornoga.
